Zvanično nazvana Švajcarska Federacija, Švajcarska leži u zapadnoj Evropi I graniči se sa Italijom na jugu, Nemačkom na severu, Lihtenštajnom I Austrijom na istoku i Francuskom na zapadu. Bern je glavni grad Švajcarske, kontinentalne zemlje koja se sastoji iz 26 kantona, odnosno teritorijalnih manjih jedinica koje se neznatno razlikuju po državnom uređenju i administrativnoj proceduri. Većina stanovništva Švajcarske (oko 8 miliona) živi u oblasti koju zovu plato, gde su smešteni gusto naseljeni gradovi Ženeva i Cirih.
Švajcarska je poznata kao jedna od najbogatijih zemalja na svetu. Državljani poseduju najviše ne-finansijske I finansijske imovine kada se porede sa drugim državljanima bilo koje zemlje na svetu. Ženeva i Cirih su gradovi sa najboljim standardom, boljim od bilo kog drugog grada na svetu. Stabilna ekonomija Švajcarske pripisuje se činjenici da imaju poljoprivredu i aktivnu proizvodnju koje su dovoljne da obezbede sve za njih i da mogu da izvoze ogromne količine robe. Druge oblasti u kojima je Švajcarska odlična su turizam, međunarondno bankarstvo, transport, biotehnologija i istraživanja i razvoj.
Klima Švajcarske
Severno od švajcarskih Alpa klima je umerena, ali na nju utiču razni altitudinalni faktori koji uključuju izloženost vetru i atmosferske uslove koji potiču od planinskog okruženja. Prosečna temperatura u Švajcarskoj je oko 50 stepeni Farenhajta (10 Celzijusa) sa nivoima padavina koji variraju od 67 inča (170 cm) blizu Lugana do 21 inča (53cm) u dolini Rone. Severno i zapadno od Alpa stanovnici žive u kišnoj i uglavnom hladnoj klimi sa temperaturama koje ostaju oko 32 stepena Farenhajta (0Celzijusa) zimi I 10 stepeni Farenhajta (21 Celzijusa) u delovima južno i jugoistočno od Alpa.
Osnovne činjenice o Švajcarskoj
Zastava Švajcarske predstavlja beli krst na jarko crvenoj pozadini. Kraci krsta su malo duži nego što su širi.
Švajcarska himna počinje stihovima: Kada jutarnje nebo pocrveni i zraci se razliju nad nama, Ti se, Gospode, pojaviš u toj svetlosti.
Švajcarska je zadržala svoju staru valutu, franak, kada se Evropa prebacila na euro. Kovanice od 1, 5, 10, 20 i 50 centima predstavljaju manje novčane jedinice. Franci postoje u kovanicama od 1, 2 i 5 i papirnim novanicama od 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 franaka.
Švajcarska koristi metrički sistem za određivanje težina i merenja.
Nacionalni praznici su Nova godina, Praznik rada 1. Maj i Božić.
Voznesenje, Veliki petak, Duhovni ponedeljak i Uskršnji ponedeljak smatraju se religijskim praznicima.
Jezici
Pošto se Švajcarska graniči sa nekoliko različitih zemalja, ima četiri zvanična jezika- italijanski, nemački, francuski i retoromanski. Većina stanovnika Švajcarske govori nemački , 20 procenata govori francuski i 8 procenata govori italijanski. Postoje takođe i razni dijalekti jedinstveni u određenim kantonima.